Orah
Orah ili na latinskom Juglans, pripada rodu biljaka iz porodice Juglandanceae, čija je dvadeset i jedna vrsta rasprostranjena od jugoistočne Evrope do Japana, na istoku, i od Kanade, preko Kalifornije , do Argentine na jugu, na američkom kontinentu. Kod nas, orah se sve vise gaji i to pre svega u dolinama velikih reka, Timočkoj krajini, na Fruškoj gori i Metohiji. Od svih vrsta oraha, Juglians regia je najznačajnija. Ovu vrstu obično kolokvijalno nazivamo Domaći orah. Od nje su nastale mnoge pitome sorte oraha. Sorte oraha mižemo razlikovati po: osobinama ploda, bujnosti, vremenu kada cvetaju i njihovoj dugovečnosti. Stabvlo oraha može da dostigne visinu do 35 metara, sa obimom stable do 3 metara. Krošnja mu je puna i širine od 10 do 15 metara. Životni vek oraha može da bude i preko 100 godina.
Sorte oraha i njihove osobine:
Orah Šejnovo – Relativno kasne vegetacije, dobre rodnosti. Rađa grozdasto i najrodnija je sorta. Protandrična sorta, pa je za naše uslove kao dodatni oprašivač potrebana sorta kasnijeg resanja. Srednje bujna i rodna sorta, srdnje krupnoće ploda (11-12 g), veliki procenat ulja i mala količina proteina. Randman sorte 54 %. Nedostatak tamnija bolja jezgra. Dosta je tražena sorta i dosta je rasprostranjena u našim većim zasadima. Drvo je bujno a vegetacija mu kreće ranije, početkom aprila a cvetanje počinje 20. aprila. Otporan je na pegavost lišća.
Orah Gazenhajm 139 – Nemačka sorta. Vegetacija mu je kratka a plod je jako krupan. Težina ploda je oko 14g. Radman jezgra kod Gazenhajma je 50%. Stablo je srednje bujno i vrlo je rodno a plod je sa tankom i glatkom ljuskom, svele boje. Dosta je tražena sorta i dosta je zastupljena u našim većim zasadima.
Orah Šampion – Voćne sadnice oraha Šampion predstavljaju bujnu i vrlo rodnu sortu. Otporan je na bolesti. Plod je oko 14g a jezgro je svetle boje i sadrži 67% ulja. Sazreva vrlo rano. Radman jezgra je oko 58%. Otporan je na sivu pegavost i na ostale bolesti. Dosta je tražena sorta i dosta je zastupljena u našim većim zasadima.
Orah Rasna – naša domaća sorta. Rasna (Poljoprivredni Fakultet Novi Sad) sorta autora M. Koraća. Rasna ima kratku vegetaciju i izuzetnu otpornost. Odličan je oprašivač za većinu sorti i cveta homogamo. Već u prvim godinama u rastilu kreće sa rađanjem. Male je buljnosti i visoke rodnosti. Plod je veoma krupan (14 g), a randman jezgra je oko 52%. Dosta je tražena sorta i dosta je zastupljena u našim većim zasadima. Oprašuju je Jupiter i Gazenhajm 139.
Orah Tisa – Plod sorte Tisa je veoma krupan, a masa mu je oko 15 grama. Okruglastog oblika je a ljuska je tanka i jezgro je ne ispunjava najbolje. Radman je oko 51 %. Jezgro nije dovoljno svetlo, pa se to smatra kao nedostatak sorte. Drvo je bujno sa vegetacijom. Kreće približno kretanju sorte Šampion. Počinje da resa oko 5 juna. Rađa u groždovima koji mogu imati 7-8 plodova i osetljiva je na kasne prolećne mrazeve pa se preporučuje za gajenje u toplijim oblastima. Dobro rađa. Izražena homogamija. Retko se sadi u našim većim zasadima.
Orah Cendler – Sadnica oraha sorte Čendler je sorta Američkog porekla koja je nastala u Kaliforniji. Sorta oraha Čendler je najrodnija i najpoznatija sorta u svetu. Kasne je vegetacije, stablo je srednje bujno. Plod je krupan, mrezgra odličnog kvaliteta. Čendler je sorta koja ima najveći prinos u odnosu na ostale sorte, a prve plodove daje još u prvoj godini. Najbolji oprašivači za sortu Čendler su: Franket, Gazenhajm 139 i druge kasne sorte. Sorta Čendler najbolje rezultate daje u kombinaciji sa sortom Franket. Budućnost novih kvalitetnih zasada oraha su na sortama: Čendler i Franket.
Izbor položaja za podizanje zasada
Za podizanje zasada oraha potrebna su duboka plodna zemljišta na blagim padinama ili ravnim terenima. Izuzetno su pogodna aluvijalna zemljišta bogata humusom (zemljišta nastala nanosima reka).
Orah možemo saditi na kamenitom i glinovitom zemljištu, kao drvored, ogradu kao i čiste zasade oraha po sistemu jednakostraničnog trougla zbog boljeg osvetljenja.
Pogodni položaji za zasad oraha obično su položaji na kojima se uspešno gaji vinova loza, odnosno, blagi nagibi s kajsijama kao međukulturom. Kod nas se orah gaji do 1000 metara nadmorske visine (N/V).
Priprema zemljišta za sadnju
Orahu odgovaraju duboka i plodna zemljišta, premda se može uzgajati i na zemljištima slabijeg kvaliteta. Podnosi i kisela i slabo alkalna zemljišta. Za plantažni i intenzivan gajenje oraha potrebno je odabrati duboka i pro-pusna zemljišta, s reakcijom zemljišta pH 6,5 – 7,5 kao i s oko 10 mg fiziološki pristupačnog P2O5 i oko 20 mg pristupačnog K2O.
Priprema zemljišta za sadnju oraha ne razlikuje se od pripreme zemljišta za ja¬buku. Treba samo voditi računa o specifičnosti oraha u pogledu reakcije zemljišta i sadržaja hraniva u zemljištu kao i, s time u vezi, o agro-meliorativnim i hidro-meliorativnim zahvatima.
Nakon sadnje bilo bi dobro (naročito na zemljištima slabijeg kvaliteta) oko svake sadnice oraha dodati 20 – 30 kg stajskog đubriva, vodeći računa o tome da se ono ne stavlja direktno na koren, niti blizu korenovog vrata.
Pre sadnje oraha, sa zemlje je potrebno ukloniti suvišne drvenaste biljke zajedno s njihovim korenjem jer se time umanjuje opasnost od truleži korena u novom zasadu. Teren je potrebno poravnati kako bi se sprečilo zadržavanje vode ili postaviti odvodnu drenažu zato što orah ne podnosi stajaću vodu. Nakon krčenja i ravnanja po površini se rasture organska i mineralna đubriva, a zatim se zemljište rigoluje na dubinu od oko 80 cm.
Izbor sadnog materijala
Za gajenje oraha u intenzivnim plantažama preporučuje se sadnja isključivo kvalitetnih sadnica kalemljenih plemenitih sorti oraha. Kvalitetniji su orasi koji se sade kao sadnice jer daju bolji kvalitet i ploda i drveta.
Najbolje je saditi sadnicu koja nema krošnje. Letorast oraha ima vrlo veliku srž, pa je potrebno, kad je prekratimo pri sadnji, sredinu rane premazati kalemvoskom.
Kod podizanje zasada oraha radi proizvodnje plodova, sadnice oraha moraju imati razgranat korenov sistem, a to se postiže skraćivanjem glavne žile kod podloge pred kalemljenje.
Proizvodnja sadnog materijala kod oraha se vrši generativnim putem (semenom) i vegetativnim putem (kalemljenjem radi dobijanja sortnih sadnica) kao i u retkim slučajevima izdancima i kulturom tkiva.
Izbor podloga
Zbog složenosti i poteškoća u tehnici kaljemljenja oraha, na tržištu je stalna nestašica kalemljenih oraha. Kod nas se orah često razmnožavao najčešće iz semena. U savremenoj proizvodnji sadnice se proizvode kalemljenjem na podlogu proizvedenu iz semena.
Orah je, za razliku od drugih voćnih vrsta koje se same ukorenjuju (npr. leska) ili imaju na raspolaganju bezbroj tipova vegetativnih i generativnih podloga (npr. jabuka), ograničen na samo jed¬nu podlogu gajenu iz semena.
U praksi je, dakle, najviše prihvaćena podloga proizvedena od plo¬da domaćeg oraha (Juglans regia) i to zato što je na toj podlozi bolji prijem kalema i bolja rodnost nego npr. na podlogama Juglans nigra, Juglans mandshurica, Juglans hindsii kao i Juglans sieboldiana.
Izbor uzgojnog oblika
Za plantažno gajenje oraha preporučuje se uzgojni oblik »vaza«. Visina debla iznosi oko 140 cm (od zemljišta do najniže primarne grane). Pri toj visini debla možemo računati i na mehaniziranu berbu ora¬ha tresačima, a tako visoko deblo povoljno utiče na početak rodnosti, gustoću sadnje, uravnoteženje vegetativnog i generativnog rasta.
Bez obzira na to da li smo sadnice posadili u jesen ili proleće, prekraćujemo ih samo u proleće na oko 180 cm visine.
Sadnicu prekraćujemo 0,5 cm iznad pupoljka i tu ranu obavezno treba premazati kalemvoskom, jer rane oraha teško zarastaju.
Ispod mesta prekraćivanja poteraće vršni pupoljak i bočni pupoljci. Odabiru se tri pupoljka koji će graditi tri osnovne (primarne) grane budućeg uzgojnog oblika »vaza«. Kao i grane moraju biti raspoređene spiralno i udaljene jedna od druge najmanje 20 cm.
Vreme i tehnika sadnje
Preporučuje se jesenja sadnja. Plan sadnje zavisi od namene oraha i vrste sadnica. Može se saditi na razmake 10 x 10 m, 10 x 9 m, ali i 5 x 5 m, što je slučaj u intenzivnim zasadima sa slabo bujnim sortama, tako da broj sadnica po hektaru može varirati od 90 do 400. Ako sadimo orah s međukulturom, odabraćemo, naravno, onaj veći razmak.
Pojedina stabla oraha sadimo tako da svojom senkom ne štete drugim biljkama, naročito stoga što kalemljen orah ne raste toliko u visinu kao nekalemljen orah. Kelemljeni orasi dosižu punu rodnost posle 15 godina, kada krošnje popune ceo prostor. Do tada se razmak u redu i mogući međuredni prostor može popuniti nekom drugom voćnom vrstom koja će roditi u najkraćem vremenu. Stari se vinogradi takođe mogu zasaditi orahom. Tada se stari čokoto postepeno vade. ).
U zasad je potrebno posaditi nekoliko sorti radi stranooplodnje i boljeg podudaranja cvetanja ženskih i muških cvetova.
Održavanje zasada
Postignutu plodnost zemljišta dobijenu pripremom zemljišta pre sadnje kao i agrotehničkim i hidrotehničkim zahvatima treba održavati (ako ne i poboljšati) tokom čitavog iskorištavanja zasada oraha. Samo tako ćemo moći održati visoku i redovnu rodnost.
Stoga se to iznošenje biljnih hraniva iz zemljišta, za izgradnju vegetativnih organa i plodova, mora isto tako svake godine vraćati zemljištu đubrenjem, pre svega mineralnim đubrivima. Računa se da voćnjak koji rodi 4 t/ha suvih plodova godišnje iznosi iz zemljišta oko 150 kg čistog azota, 60 kg P2O5 i 140 kg K2O.
U prvoj godini moramo planirati barem jedno ručno zalivanje bude li suše i kritičan nedostatak vlage u zemljištu.
U drugoj godini, kao i u prethodnoj, posebnu pažnju treba obratiti na čuvanje vlage u zemljištu. Pre početka vegetacije bi trebalo obaviti prvu prihranu azotom koji se dodaje u obliku KAN-a po 1 kg za svako stablo.
U trećoj godini biće potrebno obaviti još 2 – 3 ručna okopavanja i isto toliko puta mašinsku međurednu obradu, tako da celu površinu održavamo nezakorovljenu i što je moguće više čuvamo vlagu u zemljištu.
Orah gradi veoma veliko stablo i krošnju koja daje veliki hlad, tako da pod orahom i trava slabo uspeva.
Đubrenje
Različiti organi oraha troše različite količine hranjivih materije; lišće troši kalijum i magnezijum, a plodovi fosfor i azot. Đubrenje pomaže u otpornosti na mraz, bolestima i štetočinama kao i u ostvarenju boljeg kvaliteta ploda i dugovečnosti stabla.
U mladim zasadima oraha najveće su potrebe za azotom koji se dodaje pre početka vegetacije i krajem maja i početkom juna. Količina čistog azota potrebnog za đubrenje jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 g, a svake sledeće, količina se povećava dva puta. Azot je potreban za zametanje plodova do kraja vegetacije.
Potrebno je voditi računa o količini primene mineralnih đubriva jer dodana u prevelikim količinama narušavaju strukturu zemljišta a deluju štetno na orah. Uz organsko đubrivo preporučljivo je dodati i mineralno đubrivo jer organsko ne sadrži dovoljno mineralnih materija.
Nakon sadnje bilo bi dobro (naročito na zemljištima slabijeg kvaliteta) oko svake sadnice oraha dodati 20 – 30 kg stajskog đubriva uz NPK đubrivo u odnosu 7-20-30 ili 8-26-26, vodeći pri tome računa da se đubrivo ne stavlja direktno na koren niti blizu korenovog vrata.