Mušmula
Mušmula je dugogodišnja drvenasta listopadna voćka, koja u prirodi raste kao žbun od 2 do 5 m visine. Kultivirana se češće gaji u obliku stabla koje može dostignuti 4 do 5 m, ponekad i do 8 m. Plodovi mušmule su ukusni, osvežavajući i zdravi, bogati raznim minineralnim solima, pektinima, ugljenim hidratima i organskim kiselinama, koje blagotvorno deluju na ljudski organizam. Mušmula se od davnina gaji u mnogim zemljama. Potiče s Kavkaza, odakle je rasprostanjena na Krim i Severni Iran, a zatim u sve ostale zemlje Sredozemlja.
Sorte mušmule i njihove osobine:
DOMAĆA MUŠMULA – Plod sitan do srednje krupan, kupastog oblika, veoma ukusan kada ugnjili. Mana mu je što ima puno semenki u plodu a malo mesa. Sazreva u X mesecu. Stablo je bujno, otporna na mraz i sušu. Samooplodna je. Ovi kalemovi sa navedenim podlogama dobro podnose sušu.
HOLANDSKA KRUPNA – Poreklom iz Holandije. Plod krupan, malo pljosnatog oblika, veoma je ukusan kada ugnjili. Ako se preurani sa branjem, plodovi mogu biti neupotrebljivi. Sazreva u prvoj dekadi X meseca. Stablo srednje bujno, ima vrlo lepe cvetove i listove. Otporna na mraz i sušu, plodovi osetljivi na čađavu krastavost.
Zemljište
Najbolji rezultati se postižu ukoliko je mušmula gajena na plodnom, rastresitom i umereno vlažnom zemljištu. Nezavisno od podloge na koju je kalemljena, podzemna bi voda trebala biti najmanje 1,5m ispod površine.
Sadnja mušmule
Ukoliko će se mušmula gajiti na većoj površini, u zasadu, onda zemljište pre sađenja treba pripremiti rigolovanjem. Ali, ukoliko se planira saditi samo 2 do 3 stabla, priprema zemljišta sastoji se u kopanju pojedinačnih rupa dubokih oko 0,60 i širokih 1 – 1,2 m. Vreme sadnje je u jesen, zimu i rano proleće. Pojedinačna stabla se mogu saditi u proleće, ali za veće je zasade preporuka sadnja u jesen.
Rodnost i berba mušmule
Mušmula ulazi u rodnost treće ili četvrte godine po sađenju, nakon čega obilno rađa svake godine. U punoj rodnosti, nakon dvadesete godine starosti, mušmula kalemljena na dunju prosečno daje prinos od 60 do 80 kg, a kalemljena na beli glog i oskorušu daje prinos od 100 do 150 kg. Mušmula ima najduže razdoblje od vremena cvetanja do berbe, tj. 180 do 190 dana. Ako se plodovi uberu nakon manjeg smrzavanja plodova, onda će ravnomernije i bolje dozrevati i biti ukusniji za jelo.
Plodovi mušmule
Plodovi mušmule prvenstveno se koriste za jelo u svežem stanju, a mogu se koristiti i za raznovrsnu preradu. Ukus im je kiselkasto – slatkast i ukusne arome. Sazrevaju za jelo od druge polovine oktobra do kraja decembra, što zavisi od sorte, vremena berbe i načina čuvanja. Posle smrzavanja plodovi postaju ukusniji za jelo, jer izgube trpkost.