Lešnik
Leska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćna vrsta jer za razliku od drugih vrsta koje cvetaju u proleće, ona cveta zimi i to od decembra do marta. Koren joj raste i razvija se vrlo plitko, u sloju od oko 30 cm. Rese su muški cvetovi, a ženski su jedva vidljivi i imaju zrazito crvene tučkove. Divlje vrste leske sasvim dobro rastu uglavnom na proplancima i ivicama šuma, na lošim i siromašnim zemljištima. Životni vek leske je od 70 do 100 godina, a plod donosi od 50 do 70 godina. Počinje rađati u trećoj ili četvrtoj godini, a u pun rod dolazi sa sedam ili osam godina. U punom rodu jedno stablo daje od 8 do 12 kg, a od ploda oko 50% otpada na ljusku. Zavisno o uzgojnom obliku, gustini sadnje, vremenu starosti i drugih agrotehničkih mera, prinosi se kreću od 2,2 do 3,6 t/ha.
Sorte lešnika i njihove osobine:
ISTARSKI OKRUGLI – Plod je krupan, prosecne mase oko 3g. Okruglastog oblika, omotac u ravni ploda iz kojeg plod tesko ispada sto se smatra nedostatkom, jezgra vrlo ukusna. Stablo je veoma bujno, osrednje rodnosti. Sazreva krajem VIII. U ponudi sadnice kalemljene na mečjoj lesci ili iz izdanka.
ISTARSKI DUGI – Rasprostranjena je u nasim krajevima. Stablo je vrlo bujno i vrlo rodno. Radja obilno i redovno svake godine. Plodovi su krupni (prosecno 3,5g), duguljasti i lepi. Radja u grozdovima oko 5 ploda u grozdu. Randman jezgra je oko 46%. Sazreva relativno rano (krajem avgusta). Omotac ploda je veoma razvijen – duzi od ploda i plodovi iz njega tesko ispadaju. Sorta je dosta osetljiva na susu. U ponudi sadnice kalemljene na mečjoj lesci ili iz izdanka.
TONDA (GENTILE DELLA LONGHE DEL PIEMONTE) – Plod je ukusan, mase 2,3g. Okruglast sa zaostrenim vrhom. Omotac je duzine ploda ili duzi, plodovi lako ispadaju iz njega. Ljuska je tanka ali tvrda, jezgra kvalitetna. Randman odlican, do 58%. Italijanska sotra gde se dosta i gaji. Zbun je srednje bujnosti i daje izdanke. Veoma rano cveta, protaginican je (Protaginija je ranije cvetanje zenskih cvetova u odnosu na muske). Zri krajem VIII. U ponudi sadnice kalemljene na mečjoj lesci ili iz izdanka.
RIMSKI – Plod krupan, mase oko3,1g. Okruglast, rebrast, neznatno izdužen. Omotač je ravan sa vrhom ploda, plodovi zreli lako ispadaju iz njega, ljuska je debela, teško se lomi. Randman jezgre 42%. Žbun je vrlo bujan, uspravnog rasta. Daje malo izdanaka. Pojedinih godina prerodi, da bi naredne godine podbacio u rodu. Rano cveta ženskim cvetom, još u decembru (protaginicna). U ponudi sadnice kalemljene na mečjoj lesci ili iz izdanka.
HALSKI DŽIN – Plod je veoma krupan, mase oko 3,6g. Okruglasto konicnog oblika. Omotac u ravni ploda ili malo duzi. Ljuska je svetlo mrka, jezgra ukusna. Randman je 36,5%. Plodovi do 5 komada u gronji (grozdu). Stablo je bujno i veoma rodno. Otporna sorta na niske zimske temperature zbog cega se moze gajiti i u oblastima sa hladnijom klimom. Cveta kasno, krajem januara. Bogat je polenom. Sazreva u septembru. Preporucuje se za gajenje u drustvu sa jos 2-3 sorte u cilju medjusobnog orpasivanja. U ponudi sadnice kalemljene na mečjoj lesci ili iz izdanka.
ENIS – Spontani je sejanac pronadjen u Oregonu. Stablo je uspravno, bujno i vrlo rodno. Nije osetljiv prema niskim temperaturama. Ima lepe, vrlo krupne plodove (oko 4,7g) loptasto do malo izduženog oblika, svetle i prugaste ljuske. Sazreva kasno. Randman jezgre je oko 49%. Kasno cveta. Rese a i ženski gametofiti su zreli najčesće u martu. U ponudi sadnice kalemljene na mečjoj lesci ili iz izdanka.
Zemljište
Leska podnosi nešto lošija zemljišta i na njima donosi umanjen rod (na kojima, inače, neke druge voćne vrste ne bi rodile), ali sorte leske koje imaju visoki genetski potencijal rodnosti mogu ro¬diti samo na dobrom zemljištu i uz optimalnu negu. Dobra zemljišta za lesku umereno su vlažna, osrednje duboka, povoljne strukture, humusna i pH vrednosti 5,0 do 8,0. Dobro podnosi karbonatna, ilovačasta i skeletna zemljišta. Uspešno se gaji na položajima za gajenje vinove loze.
Izbor položaja za podizanje zasada
Dobri položaji za lesku su oni s nadmorskom visinom iznad 140 m i s odgovarajućim reljefom, iako gajene sorte leske mogu rasti i na većim visinama, čak do 1 500 m nadmorske visine. Kao i granične nadmorske visine u našem su klimatu od 140 do 600 m.
Priprema zemljišta za sadnju
Priprema zemljišta za plantažu i intenzivno gajenje leske obavlja se temeljno, kao i za druge intenzivne voćne vrste. Ravnanju i dubokom oranju zemljišta prethodi analiza he¬mijskog sastava zemljišta. Ako zemljište nema dovoljno osnovnih hraniva (fosfora i kalijuma) i ako je prekiselo, ono se može popraviti dodavanjem potreb¬nih količina mineralnih đubriva prema preporukama stručnjaka nakon obavljene hemijske analize. Po celom zemljištu poravnane površine rasipa se mine-ralno đubrivo, koje će pak dubokim oranjem (dubina oko 40 cm) biti ravnomerno uneseno u zemljište. Za jesenju sadnju leske duboko se oranje obavlja tokom leta (letnje vrućine i povremene kiše po¬spešuju mrvljenje grudvi zemljišta), a za proletnju se sadnju (koja nije preporučljiva) duboka obrada može obavljati od leta sve do zime ako to dopušta vlažnost zemljišta (niske temperature, smrzavanjem i odmrzava-njem zemljišta izazivaju njegovo rastresanje).
Održavanje zasada
Tokom gajenja leske obavlja se međuredna obrada zemljišta, okopavanje sadnica prve i druge godine, kao i primena zemljišnih herbicida. Posle šeste godine, u područjima u kojima ima dovoljno kiše u letnjim mesecima, preporučje se formiranje zatravljene površine u međurednim prostorima, njeno redovno i odgovarajuće đubrenje. Od mera nege vrlo je važna rezidba kojom se direktno utiče na oblik i produkivnost. Bolje osvjetljene grančice leske donose dva do tri puta veći rod od onih u senci.
Đubrenje
Ako je posle hemijske analize zemljišta obavljeno meliorativno đubrenje zemljišta, pa je zemljište najpovoljnije obezbeđeno fo¬sforom i kalijumom, prve četiri godine leska se đubri samo azotom i to u rano proleće pre vegetacije, oko žbunova (nešto šire od oboda krošnje) s 0,5 kg prve godine, 0,6 kg druge godine, 0,8 kg treće godine i 1 kg mineralnog đubriva KAN 27 % četvrte godine. Od četvrte do osme godine zasad leske đubri se mine¬ralnim kompleksnim NPK đubrivima i KAN-om po celoj površini zasada. Kompleksni NPK rasipa se tokom jeseni. Takvim đubrenjem trebalo bi dodati oko 20 kg/ha fosfora i 150 kg kalijuma/ha. U proleće se po celoj površini voćnjaka rasipa oko 100 kg azota odnosno 350 kg/ha KAN-a. Od osme godine i dalje leska se đubri po istom načelu kao posle četvrte godine, s tim da se za 35 % povećavaju količine pojedinih hraniva.