Kajsija
Kajsija (lat. Prunus armeniaca) je koštičavo voće, poznata je i pod nazivom marelica. Kajsija je poreklom iz centralnih delova Azije i polako se širila duž puta svile. Za vreme Rimskog carstva je stigla do Evrope i Rimljani su je prošilili širom svog carstva. Plodovi kajsije su cenjeno sveže voće ili se prerađuju i prodaju kao sušene, dok se u Srbiji najviše koriste za proizvodnju sokova, džemova, kompota i vrhunske rakije. Osim za potrebe ishrane, kajsija se koristi kao dekorativna vrsta, a njeno drvo je visokih mehaničkih i dekorativnih kvaliteta. Može da zahteva malo više pažnje nego neke druge vrste voća, pa se ljudu malo teže odlučuju da je gaje. Ukoliko se upozna ciklus razvoja i ako se odabere dobra sotra, proizvodnja kajsija nije ništa komplikovanija od drugih vrsta voćaka.
Sorte kajsija i njihove osobine:
NOVOSADSKA RODNA – B.Z.H. Plod veoma krupan (oko 80g.). Pokožica je narandžasta, sa sunčane strane rumena. Meso narandžasto, sočno, slatkonakiselo, vrlo ukusno,j ezgra slatka. Vreme zrenja u drugoj polovini jula. Plodovi su joj atraktivni i kvalitetni, obilno rađa. Cveta kasno čime izbegava poznoprolećne mrazeve. Rano prorodi i redovnije rađa od ostalih sorti. Pošto ima slatku jezgru pogodna je za proizvodnju rakije, jer ne treba odvajati koštice.
NJU DŽERSI – B.Z.H. Voćne sadnice kajsije, sorte”Nju Džersi” je poreklom iz SAD. Kod nas zri tokom druge polovine juna i početkom jula.. Stablo je srednje bujnosti. Osetljiva je na pozne prolećne mrazeve, adopleksiju, plodovi dosta otpadaju pred samo sazrevanje. Ima odlicnu rodnost i veoma kvalitetne plodove ali je osetljiva na pozno prolećne mrazeve . Mora se brati malo ranije pri prelasku zelene boje u žutu, jer zreli plodovi dosta otpadaju. Ova sorta je, i pored svojih nedostataka, veoma popularna među proizvođačima koji je sade jer njeni plodovi dostižu visoku cenu na tržištu.
KEČKEMETSKA RUŽA – Voćne sadnice kajsije, sorte ”Kečkemetska ruža” je poreklom iz Madjarske. Daje plod koji je sitan do srednje krupan, nesimetričnog okruglastospljoštenog oblika,svetlonarandzste boje s crvenilom na sunčanoj strani. Meso je bledožuto,sočno,slatkonakiselo, prijatnog ukusa,jezgra je gorka. Vreme zrenja druga polovina i kraj VII meseca. Cveta kasno čime uglavnom izbegava poznoprolećne mrazeve. Srednje je otporna na sušenje stable (apopleksiju), osetljiva na sušu. Kod nas dosta zastupljena, pošto je pogodna i za hladnije oblasti.
MAĐARSKA NAJBOLJA – Voćne sadnice kajsije, sorte”Madjarska najbolja” je poreklom iz Madjarske. Sazreva u drugoj polovini jula. Veoma dobro rađa. Plodovi su krupni od 50 do 55g, ogrugli. Cepaca, crveno obojena sa karakterističnim pegama. Meso dosta cvrsto, sočno, slatko nakiselo, aromatično, I veoma kvalitetno. Vreme dozrevanja je polovina jula meseca. Tražena za stonu upotrebu i industrijsku preradu. Cveta kasno.
ROKSANA – Poreklom iz Avganistana. Ima upadljivu crvenu boju, koja prekriva narandžastu osnovu plodova. Plodovi su veoma krupni, težine oko 80 grama, izduženog oblika i mogu se cepati. Meso je ukusno i čvrsto. Rađa redovno i kasno cveta. Odlična je za jelo i preradu. Vreme dozrevanja je kraj jula I pocetak avgusta meseca Atraktivna za trziste, odlicna za jelo I preradu. Kasno cveta.
ZAKLOPAČKA RUŽA – Neko je naziva i Begaljička ruža. Sazreva u prvoj dekadi jula. Cveta kasno, jedan dan posle Madjarske najbolje. Plod je krupan (60 g), ovalnog oblika. Osnovna boja je narandžasta,a sa sunčane strane je prekrivena dopunskom intezivno crvenom bojom, koja je jednolično rasporedjena. Ima vrlo čvrsto meso i dobru skladišnu sposobnost (može se čuvati duže od mesec dana u običnoj hladnjači).
DAČIJA – Nastala je u Rumuniji. prosečna težina plodova oko 60 grama. Ova sorta kajsija je relativno nova na tržištu.Sazreva krajem juna. Stablo je srednje bujno Relativno otporna na moniliju. Cveta srednje kasno. Samobesplodna je sorta. Rodnost je visoka i redovna.. Osnovna boja pokožice je žuto-narandžasta. Sa sunčane strane ploda prekrivena je dopunskom intezivno crvenom bojom, rasporedjenom u vidu tačkica. Meso je žuto-narandžaste boje, čvrsto, sočno, slatko-nakiselog ukusa, sa izraženom prijatnom aromom. Kvalitet je veoma dobar. Plodovi su dobre transportabilnosti. Koštica se lako odvaja od mesa. Jezgra je slatkog ukusa. Pretežno se koristi kao stona sorta ali je pogodna i za preradu. Zaslužuje pažnju zbog velike krupnoće i dobrog kvaliteta ploda.
NS 4 – Voćne sadnice kajsije, sorte ”NS-4” je poreklom iz Srbije. Vreme zrenja je sredinom jula. Plod je krupan do vrlo krupan. Pretežno radja na meštovitim rodnim grančicama. Cvetni pupoljci su relativno otporni na mraz. Cveta kasno. Samooplodna je sorta. Umerene je i redovne rodnosti. Plod je vrlo krupan (65 – 70 g). Okruglasto-ovalnog oblika. Osnova boja pokožice je narandžasta. Plodovi su vrlo privlačnog izgleda. Meso je narandžaste boje, srednje čvrsto, sočno, slatko, srednje-nakiselo, sa vrlo prijatnom aromom. Kvalitet je veoma dobar. Koštica se lako odvaja od mesa. Jezgra je slatka. Pretežno se koristi za stonu potrošnju. Pogodna je za sušenje i preradu. Zaslužuje da se gaji u većoj meri kao stona sorta zbog atraktivnog izgleda plodova, kao i dobrog kvaliteta.
NS 6 – Voćne sadnice kajsije, sorte ”NS-6” je poreklom iz Srbije. Vreme zrenja je polovinom jula. Plod je krupan do vrlo krupan, narandžaste boje, pokožice sa obilnom crvenilom na sunčanoj strani Pretežno radja na mešovitim rodnim grančicama. Cvetni pupoljci su relativno otporni na mraz. Cveta srednje kasno do kasno. Samooplodna je sorta. Visoke je rodnosti. Plod je vrlo krupan (65 g), okruglasto-ovalnog oblika. Osnovna boja pokožice je svetlo-narandžasta. Dopunska boja je intezivno crvena, jednolično rasporedjena, pokriva oko 30% površine ploda. Meso je svetlo naradžaste boje, čvrsto, sočno, slatko-nakiselo, sa prijatnom aromom. Koristi se za stonu potrošnju a pogodna je i za preradu. Zaslužuje pažnju zbog visoke rodnosti i krupnih plodova.
DM-1 – Selekcija poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Prema navodima autora radi se o veoma perspektivnoj selekciji koja zaslužuje pažnju. Sazreva u trećoj dekadi jula. Visoke je rodnosti. Plod je vrlo krupan (80-90g), okruglastog oblika, malo spljošten sa strane. Osnovna boja je narandžasta sa malo (10-15% dopunske crvene boje). Meso je dobrog kvaliteta.
Vreme i tehnika sadnje kajsije
Sadnju kajsije treba obaviti u jesen da bi se omogućilo bolje ukorjenjivanje tokom jeseni, zime i proleća, ili ranije u proleće, da bi se u većoj meri iskoristila rezerva zimske vlage u zemljištu radi što boljeg ukorenjavanja sadnica kajsije. Na koren se stavlja sloj rastresite zemlje, koju je potrebno dobro ugaziti, kao i 20 kg stajskog đubriva i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korenja. Sva dodana đubriva prekriju sa zemljom, a voćka se zalije s najmanje 30 litara vode. Razmak sadnje iznosi 5 – 8 m između redova i 4 – 7 m u redu.
Održavanje zasada
Zasad kajsije se održava kao i kod svih ostalih voćnih vrsta. U redu je potrebno ukloniti korove primenom herbicida. Između redova najpovoljnije je zatravnjivanje površine koje je potrebno tokom vegetacije kositi i malčirati 6 – 8 puta.
Đubrenje
Đubrenje je različita, a obavlja se dodavanjem KAN-a 27%, NPK đubrivima u odnosu 5:20:30 s 800 kg/ha i ako zemljište nije dovoljno rastresito obavezna je aplikacija stajskog đubriva.