Jabuka
Jabuka je temelj voćarske pro¬izvodnje i služi kao osnovica za upoređivanje isplativosti gajenja drugih voćaka. Njeni plodovi sazrevaju od najranijeg leta sve do zime. Plodovi zimskih sorata jabuka najcenjeniji su jer postižu najbolji kvalitet, a i sezona potrošnje im je zimi kada nema velikog izbora drugih vrsta voća
Sorte jabuka i njihove osobine:
ZLATNI DELIŠES – “Eureka! Pronašao sam je!” To su bile reči Pola Starka iz Rasadnika braće Stark, kada je zagrizao ovu jabuku u voćnjaku Andersona Mullinsa 1914. godine. I stvarno, pravo je zlato pronašao na brežuljcima Zapadne Virdžinije. “S ovom jabukom u ruci ne možete biti sigurni pijete li šampanjac ili jedete jabuku“ Plod srednje krupan do krupan, mase od 120-200g konicnog obliak,pokozica zelenozuta u skladistu prelazi u slamastozutu. Sazreva u drugoj polovini septembra. Cveta srednje pozno. Cvet otporan na mraz osetljiv je na cadjavu krastavost, viruse,mikroplazme, rdjastu mrezavost pokozice. Kod nas se dosta gaji plantazno,jedna od vodecih sorti. Rano prorodi i obilno radja na podlogama M9 i M26 kao i na MM106.
RED ČIF – Plodovi su krupni do vrlo krupni. Plod je izdužen, pokriven crvenom bojom, u punoj zrelosti do tamno crvene boje. Meso ploda je zelenkasto – belo, hrskavo. Vrlo je slatka, aromatična i sočna sorta. Vreme zrenja (berbe) je prva polovina septembra. Čuva se od septembra do aprila.
GRENI SMIT – Otkrivena je tako što je slučajno nikla na australijskoj deponiji smeća. Marija En Smit, baka koja ju je pronašla, otkrila je da je jabuka višenamenska, odnosno odlična kako za kuvanje tako i za potrošnju u svežem stanju. Plod je krupan, zarubljenokupast, mase oko 200g. Pokozica debela, cvrsta, zelena sa krupnim belim tackama. Meso je cvrsto, rskavo, socno, belicasto, slatkonakiselo, osvezavajuce slabe arome,osrednjeg kvaliteta. Sazreva u drugoj polovini X meseca Otporna sorta na mrazeve, umereno osetljiva na cadjavu krastavost i pepelnicu,otporna na plamenjacu,udare gradaosetljiva ja na viruse i mikroplazme. Sa bezvirusnim kalemovima i podlogama M9 i M27 pogodna za zasnivanje gustih zasada ,gde rano prorodi i radja veoma dobro i redovno Plod se cuva do februara.
AJDARED – Ajdared je američka sorta (Ajdaho red) nastala 1935. godine i do danas je najpopularnija jabuka u Srbiji,zbog krupnog i lepog ploda, dobrog ukusa, ali i zbog toga što može dugo da stoji,a da se ne pokvari. U Srbiji je 67 odsto površina pod tom sortom jabuka. Sazreva krajem IX početkom X meseca. Stablo je do srednje bujno, srednje rano cveta pogodna za formu vretenast žbun. Cvet je osetljiv na pozni mraz. Dosta je osetljiva na pepelnicu, srednje osetljiva na plamenjaču, otporna na čadjavu krastavostNa podlogama slabe i srednje bujnosti (M 9, M 26, MM 106) uz dobru negu daje visoke i redovne prinose.
MUCU – Mucu je sorta koja je nastala u Japanu. Ime je dobila po tamosnjoj Mucu povinciji. Plod je krupan,zarubljenokupast,zutozelene pokozice, mase oko 180-360 g sličan Zlatnom delišesu. Sazreva krajem septembra I početkom oktobra. Meso čvrso, sočno, slatkonakiselo Osetljiva je na zimske mrazeve čadjavu krastavost , plamenjaču a otporna na pepelnicu i sušu. Triploidna je sorta uz najmanje dva oprašivaca pored sebe, rano prorodi i redovno i obilno radja. Pošto je bujna koristi slabo bujne podloge M 9 i M 27.
KOLAČARA – Sorta Kolačara je naša stara autohtona sorta.Njen plod je srednjekrupan,kolacastog (pljosnatog) oblika.Pokozica je tanka I sjajna, zelene boje koja zrenjem polako prelazi u zutu,a cesto ima crvene pruge I mrke tackice. Srednje rano cveta,a sazreva tokom oktobra.Pokazuje izuzetnu otpornost prema zimskim mrazevima,ali je osetljiva na cadjavu krastavost.Plodovi se cuvaju do aprila.S obzirom na to da je triploidna,ona zahteva najmanje dva oprasivaca,od kojih preporucujemo sledece: Zlatna parmenka, Jonatan, Ruž delišes.Podloga koja se koristi je MM-106.
MELROZ – Ova jabuka nastala je tokom Drugog svetskog rata u SAD-u. Plod je krupan izduzenokolacast,blagorebrast. Pokozica ploda je glatka, elasticna, zutozelena. Sazreva krajem IX pocetkom X meseca Veoma je rodna, a plodovi lako otpadaju pred berbu. Ako se ne cuva u povoljnim uslovima plod brzo brasnjavi. Na podlogama slabije bujnosti M9 i M27 pogodna za gustu sadnju.. Plod se cuva u hladnjacama do kraja maja na temperaturi od 2-3 do marta.
JONAGOLD – Pogodna je za niže i srednje terene. Spada među najkasnje sorte. Plodovi su krupni i vrlo krupni, crvene boje, veoma dobrog ukusa. Odlične rodnosti. Mnoge sorte su dobijene od nje.
JONATAN – Plod srednj krupnoce,loptasto konican, blago rebrast, privlacan. Pokozica tacna, bledozelena, znatan deo povrsine prekriven crvenilom slabijeg intenziteta od Crvenog jonatana. Meso bledozuto, vinastokiselo izvrsno. Dobro podnosi prevoz. Bere se polovinom Septembra 3-4 dana posle Crvenog jonatana Rodnost kao kod Crvenog jonatana rano prorodi redovno i obilno radja podloge M9, M26, MM106, A2.
GLOSTER – Sadnice jabuke gloster potiču iz Nemačke. Gloster je nastao 1951 ukrštasnjem sorti Glockenapfel i Ričareda, a u proizvodnju uvedena 1969 god. Plod krupan do vrlo krupan mase od 180-260 g. Pokožica svetlo zelena, u berbi svetlo žuta, veći deo ploda prekriven ružicastom svetlocrvenom bojom, meso bledožuto, sočno, slatko, blagonakiselo, aromatično. Sazreva polovinom IX meseca. otporan na pepelnicu i mraz. Na slabobujnim podlogama M 9 i M 27 moze da rodi i do 40t/ha. Ponekad rađa naizmenično (alternativno). Rezidbom sprečavati jačanje vrsne krune
GOLD STAR – Vrlo kvalitetna sorta jabuke. Plod krupan do vrlo krupan, oko 220g. Zelenkasto-žute boje, ponekad na obrazu narandžaste boje. Sazreva kad i Zlatni delises. Pogodna je za srednje i višlje terene. Otporna na krastavost. Dobar je oprašivač.
TOPAZ – Češka je sotra, spada u novije. Kasnija je jabuka umerene rodnosti, krupnih, crvenih, atraktivnih plodova, nakiselog ukusa. Otporna je na krastavost i pepelnicu jabuke.
CRVENI DELIŠES – Voćne sadnice jabuke, sorte “Crveni delišes” su poreklom iz SAD. Za podlogu se koristi M9 i MM106. Sazreva u drugoj polovini septembra. Plodovi krupni, izduženo-zarubljeno kupasti, u potpunosti prekriveni tamnije crvenom bojom, atraktivnog izgleda. Meso ploda je čvrsto, sočno, slatko, prijatnog ukusa. Plod je krupan.
Priprema zemljišta za sadnju jabuke
Pre dubokog oranja (na dubinu 40 – 50 cm) ili rigolovanja potrebno je uneti preporučenu količinu fosfornih i kalijumovih mineralnih đubriva, da bi se ta hraniva izmešala po čitavoj dubini oranja (tamo gde će sledećih godina rasti korenovog mreža). Glavna masa korenovog sistema rasprostire se na dubini do 50 cm, što zavisi od plodnosti zemljišta i dubini propusnog sloja. Duboko oranje (ili rigolovanje) obavlja se leti (ako se planira jesenja ili prolećno sadnja voća) ili u jesen (planira li se prolećno sad¬nja). Izrigolovanu površinu (pre označavanja sadnih mesta – kolčenja i sadnje) potrebno je iztanjirati.
Izbor podloga jabuke
Jabuka je jedina voćna vrsta koja ima na raspola¬ganju širok raspon raznovrsnih tipova vegetativnih podloga za različita podneblja, različit kvalitet zemljišta i za podizanje raznovrsnih sistema gajenja – od ekstenzivnog (najbujnije podloge), preko poluintenzivnog (bujne podloge), intenzivnog (srednje bujne po¬dloge) do superintenzivnog (slabobujne podloge). Za superintenzivne jabučnjake predlažu se podloge M9 (EMIX), MM 106. Podloga M9, zbog slabog učvršćenja u zemljištu, traži na¬slon (armaturu) i vezanje produžnice uz armaturu kao i savijanje i ve¬zanje primarnih elemenata uz armaturu. Standardna armatura za taj uzgojni oblik su deblji kolci uz svako stablo ili složena armatura – koju čine stubovi (betonski ili drveni), jedna zategnuta žica između stubova na visini 170 cm i jedan kolac uz svaku sadnicu.
Vreme i tehnika sadnje jabuke
Za sadnju voćaka kopaju se jame dimenzija korena mlade sadnice. Posle sadnje (jesenje ili proletnje), pre početka vegetacije, potrebno je sadnice prekratiti na visinu (za pred¬viđeni uzgojni oblik) 80 cm od zemljišta. Za predviđeni gusti zasad jabuka s uzgojnim obli¬kom »vitko vreteno« predlažu se razmaci sadnje od 3,2 x 1,2 m, odno¬sno 2 604 sadnica/ha.
Đubrenje jabuke
Prva godina – Pri sadnji voćaka dodaje se 40 – 60 t/ha zrelog stajskog đubriva u brazde s obe strane reda. Čim korovi počnu da niču ručno se okopa deo zemljišta oko voćki koji se ne može obraditi mašinama. Pre ručnog okopavanja, oko sadnica, u prečniku 30 – 40 cm, rasipa se KAN 27% u količini od 100 g po svakom sadnome mestu. Drugo prihranjivanje voćaka obavlja se početkom juna, na istoj površini i istom vrstom i količinom mineralnog đubriva. Krajem avgusta u međuredove voćnjaka rasipa se 500 kg/ha mineralnog đubriva KAN 27%. Nakon toga sledi oranje, tanjiranje i drljanje međurednog prostora kako bi se mogla obaviti setva uljane repice (za zelenišno đubrenje).
Druga godina – Pre početka vegetacije obavlja se prihrana azotom (150 g KAN 27% po stablu). Uljana repica u međurednom prostoru se zaorava kada bude u punom cvetanju. Drugo prihranjivanje azotom obavlja se po-četkom maja istom vrstom i količinom đubriva kao i u prvom prihranjivanju.
Treća godina – Prihranjivanje azotom obavlja se mesec dana pre cvetanja jabuka (u prvih deset dana marta), i to traktorskim rasipačem, s 200 kg/ha KAN-a 27%. Drugo prihranjivanje azotom obavlja se takođe mašinom, neposredno posle cvetanja (krajem aprila) s 200 kg/ha KAN-a 27%. U jesen, posle berbe plodova, aplicira se mineralno đubrivo NPK 5:20:30, u količini 800 kg/ha.
Četvrta godina – Prvo prihranjivanje azotom obavlja se mesec dana pre cvetanja jabuka, a drugo prihranjivanje posle cvetanja i to oba sa 150 kg/ha KAN-a 27 %.