Dunja
Dunja kasno cveta (kra¬jem aprila ili početkom maja) i zato vrlo retko strada od kasnih prolećnih mrazeva, pa gotovo svake godine obilno i redovno rađa (što nije slučaj s većinom voćnih kultu¬ra). Osim izvanredno zdravog, hranjivog i ukusnog soka, od dunje se može pripremiti velik broj slatkih prerađevina, počevši od džemova, marmelada, kompota, želea, ukusnog likera, dunja u vinu ili rumu do rakije dunjevače.
Sorte dunja i njihove osobine:
LESKOVAČKA – Plodovi krupni od 300-500g. Jabucastog oblika, okruglasti, glatke pokožice, slabo izraženih rebara, bez malja. Pokožica ploda svetložuta I mirišljava, meso belo, cvrsto socno, aromaticno. Sazreva X meseca. Stablo je srednje bujno okruglaste krune. Osetljiva je na štetne insekte smotavce plodova, otporna na mraz. Leskovaccka dunja spada u red najboljih sorti na svetu. Dobra je za industrijsku preradu, od nje se spravlja vocni sir kintikes. Kasno cveta, radja redovno. Oprašuju je vranjska dunja.
VRANJSKA – Plodovi su vrlo krupni, od 500-1000g. kruškolikog oblika sa izraženim gukama pokožica maljava zlatnožute boje. Meso žuto kiselkasto slatko, sundjerasto slabijeg kvaliteta od leskovacke. Sazreva X meseca. Stablo bujno krupnog lišća, dekorativno. Osetljiva na štetne insekte smotavce plodova a plod osetljiv na uboje. Oprašivač joj je Leskovačka dunja.
ŠAMPION – Ima krupne plodove prosečne mase oko 360g. Oblik ploda kruškast, pokožica limun žute boje. Meso umerene sočnosti slatko na kiselo i mirišljavo. Sazreva X meseca. Stablo je bujnog rasta. Osetljiva je ne smotavce plodova. Rađa redovno i obilno, oprašuje je Leskovačka.
Zemljište
Dunja zahteva dobro zemljište, sličnih svojstava kao za jabuke i kruške, tj. zemljište dobre strukture, po mogućnosti odnosa gline i peska 50:50 do 60:40. Sadržaj humusa oko 3 %, a sadržaj fiziološki aktivnog kreča ne bi smeo prelaziti 2,5 %. Ako se želi odgajiti dunja koja nije osetljiva na sadržaj kreča u zemljištu, onda se ona kalemi na po-dlogu kruške. Najpovoljnija pH vrednost zemljišta za dunju je u rasponu je od 5 – 6,2.
Izbor položaja za podizanje zasada dunje
Severne ekspozicije (položaji) terena, koje su slabije osvijetljene, pa prema tome hladni-je i vlažnije i nalaze se iznad 450 m nadmorske visine, nisu povoljna za gajenje zasada dunje jer plodovi ne mogu sazreti. Nagib terena, kao i za ostale voćne vrste, ne sme biti previše strm zbog teže obrade zemljišta i mogućnosti izvaljivanju sta¬bala. Najpovoljniji nagib bio bi između 3° i 5°.
Priprema zemljišta za sadnju dunje
Na terenu na kome nije bilo intenzivne proizvodnje, potrebno je temeljno očistiti ostatke prethodnih kultura. Pre ravnanja terena i dubokog oranja, treba uraditi analizu zemljišta, ponajpre hemijski sastav zemljišta. Na osnovi rezultata analiza dobiju se uputstva o potrebnim količinama hraniva. Kvalitet zemljišta po¬pravlja se i postupkom kalcifikacije, koristeći za to tačno odre¬đene količine kalcijuma i adekvatne količine stajskog đubriva. Mineralno đubrivo rasipa se po celoj površini i unosi pri dubokom oranju (do dubine oko 40 cm). Pripremu zemljišta za jesenju sadnju poželjno je obaviti tokom leta, a ako se planira sadnja u proleće, ta se priprema može obavi¬ti tokom leta pa sve do zime dok to dopušta vlažnost zemljišta.
Održavanje zasada dunje
Grane stabla dunje su prilično elastične i lako se savijaju pod težinom plodova, pa je rezidbom potrebno održavati rast i razvoj skeletnih grana. Najbolje vreme za rezidbu je u februaru. Osim redovne rezidbe koja je nužna pri intenzivnom gajenju, po¬trebno je i navodnjavanje pre završetka cvetanja, na početku fiziološkog proređivanja plo¬dova, sredinom jula kada su obično najveće suše i u drugoj polovini avgusta, kad je najin-tenzivniji rast plodova. Da bi se izbegla povišena vlažnost vazduha preporučuje se sistem navodnjavanja »kap po kap«.
Đubrenje dunje
Posle sadnje i u drugoj godini, u proleće u brazde sa svake strane reda dodaje se 20 – 30 t/ha stajskog đubriva. Oko sva¬ke sadnice u krugu prečnika 30- 40 cm dodaje se 150 g mineralnog đubriva KAN 27 %. Drugo prihranjivanje azotom obavlja se krajem maja na isti način i istom količinom, KAN 27 %.
U trećoj godini u rano proleće, pre početka vegetacije (krajem marta), potrebno je obaviti prvo prihranjivanje azotom, i to oko svake voćke u krugu prečnika 50 – 60 cm s 300 g KAN 27 %. Drugo prihranjivanje obaviti početkom maja na isti način i istom količinom KAN 27 %. U jesen, posle opadanja lišća, po celoj površini voćnjaka razba¬cati 700 kg/ha mineralnog đubriva NPK 5:20:30.
Četvrte godine krajem marta rasuti po celoj površini voćnjaka 130 kg KAN 27 %, posle cvetanja prihraniti azotom s istom količinom KAN 27 %, a u jesen, posle opadanja lišća, rasuti 700 kg/ha mineralnog đubriva NPK 5:20:30.
Berba dunje
Dunja je sezonsko voće dostupno od rane jeseni sve do januara. Berba započinje kada plodovi počnu menjati boju iz jarko zelene u intenzivno žutu. Kod berbe je potrebno dosta pažnje jer su plodovi osetljivi na pritisak zbog koga su oštećena i nagnječena mesta sklonija bržem propadanju. Ako se dunja bere za preradu bolje je brati dok nije poprimila potpuno žutu boju jer će na taj način zadržati veću količinu pektina.