Breskva
Breskva je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svetu koja potiče iz Kine. Najveći obim proizvodnje breskve je u Evropi gde su Italija, Grčka, Španija i Francuska najveći proizvođači. Breskva u pun rod dolazi u 5. ili 6. godini nakon sadnje, a rađa od 12 – 15 godina. U punom rodu, u dobrim agroekološkim uslovima, prosečan prinos je 30 – 40 t/ha.
Sorte bresaka i njihove osobine:
ROJAL GEM – Stvorena je u SAD-u. Sazreva prosečno 10 dana pre sorte Redhaven. Stablo je srednje bujnosti i dobre, redovne rodnosti. Plod je srednje krupan do krupan, prosečne mase 170-190g, okruglasto blago spljoštanog oblika Zadovoljavajuce je transportabilnosi i manipulativnosti.
ROM STAR – Voćne sadnice breskve ”Rom Star” je novija sorta veoma lepog vizuelnog izgleda. Cveta srednje rano, plodovi su srednje krupni do krupni, malo spljosteni i prekriveni gotovo u potpunosti sa tamno-crvenom bojom. Meso je aromatično. Još je u pokusnoj proizvodnji ali rezultati do sada govore da je Rom Star sorta budućnosti. Sazreva prosečno 19 dana posle sorte Redhaven. Dobre je transportabilnosti i manipulativnosti.
KOLINS – Voćne sadnice breskve, sorte ”Kolins” poreklom je iz SAD. Kolins je nastao u Nju Džersiju. Kolins je najkvalitetnija rana sorta breskve žutog mesa. Plod je srednje krupan, okrugao sa zaobljenim vrhom, svetložute pokožice, dobrim delom prekriven lepom crvenom bojom. Vreme zrenja prva dekada VII meseca. Stablo je dobro razvijeno i ima bujan rast, srednje faze cvetanja. Otporna je na mraz, srednje osetljiva na tafrinu. Dobro podnosi tezu zemljišta, preporučuje se za gajenje.
KARDINAL – Voćne sadnice breskve, sorte ”Kardinal” poreklom je iz SAD. Plod srednje krupan, maljav. Sazreva nekoliko dana posle kolinsa. Stablo je male bujnosti, cveta srednje rano. Stablo je osetljivo na niske zimske temperature i na tafrinu. Plodovi su joj vrlo atraktivni, ima slabije klijav polen i oscilacije u rodu, pa je treba gajiti u mešovitom zasadu sa drugim sortama. U takvim zasadima sorta breskve Kardinal će imati obilan rod. Plodovi su osetljivi na duži transport.
RED HEVEN – Breskva sorte ”Red Heven” poreklom je iz SAD. Red Heven je poznat širom sveta kao jedna od najkvalitetnijih sorti breskve. Kod nas na našem podneblju sorta breskve Red Heven se odlično pokazala i ima je dosta zasađeno. Iz godine u godinu sve veća je potržnja za Red Hevenom i ostalim sortama Hevena. Plod srednje krupan, okrugao pokožica srednje maljava, intenzivno žuta, sa sunčane strane jarko crvena. Meso je žuto, srednje čvrsto, sočno, vrlo ukusno, odvaja se od koštice. Dobro podnosi transport, pogodna za stonu potrošnju i industrijsku preradu. Vreme zrenja kraj VII meseca.
SAN KREST ( S.A.D. ) – Plod je srednje krupan, pokožica srednje maljava, žuta, prekrivena intenzivnom crvenom bojom. Meso žuto, čvrsto, sočno i prijatnog ukusa. Meso se odvaja od koštice. Dobro podnosi transport. Vreme zrenja polovina VIII meseca. Stablo je srednje bujno do bujno, srednje faze cvetanja.
MAJA breskve, sorta poreklom je iz Srbije. Vreme zrenja Maje je od 5-15 jula. Plod je krupan I loptast, ocnovna boja pokožice je žuta prekrivena do dve trećine površine lepom zagasitom crvenom bojom. Meso žuto, čvrsto, sočno, ukusno i kvalitetno. Pogodna je za stonu potrošnju kao i za spravljanje kompota i sokova i za industrijsku preradu. Otporna je na pozne mrazeve. Vrlo je rodna, daje preko 30 t / ha. Transpotrabilna je, podesna za sve vidove industrijske prerade.
SPRING GOLD (S.A.D.) – Ima pravilan loptast oblik sa malo izrazenim vrhom. Pokožica slabo maljava, žuta prekrivena jarkim crvenilom. Meso žuto, čvrsto, ukusno i sočno, glodjusa. Vreme zrenja je u drugoj polovini juna. Drvo je bujno i vrlo rodno, obavezno proređivanje cveta ili roda. Vrlo je rodna, plodovi su joj čvrsti i dobro podnose transport. Kao rana sorta postiže dobru cenu na tržištu.
KREST HAVEN – Krest Haven je nastao u Mičigenu a kao sorta je priznat 1963 godine. Plod je srednje krupan, loptast, simetričan, pokozica žuta, srednje maljavosti a sa sunčane strane prekrivena intenzivnim crvenilom, meso je žuto, čvrsto, sočno i prijatnog ukusa. Sazreva u drugoj polovini jula. Stablo je bujno i dobro razvijeno srednje faze cvetanja. Prilično je otporna na zimske mrazeve, srednje osetljivosti na tafrinu. Zbog otpornosti na hladnoće može se gajiti i u hladnijim oblastima.
Izbor položaja za podizanje zasada bresaka
Parcele s južnom ili jugozapadnom ekspozicijom (položajem) u proleće se brže zagrevaju i na taj način podstiču raniji početak vegetacije, što se može negativno odraziti na prinose u slučaju čestih prolećnih mrazeva. Na mestima gde su prolećni mrazevi česta pojava, izbor severne strane predstavlja najbolje rešenje. Što se tiče prednosti, plodovi koji se gaje na terenima usmerenim prema zapadu sazrevaju nekoliko dana pre ostalih, što omogućava postizanje više cene na tržištu.
Priprema zemljišta za sadnju breskve
Prvi posao u pripremi zemljišta za sadnju je ravnanje terena. Na taj način se omogućava oticanje voda zimi i sprečava stagniranje vode u mikrodepresijama, što se nega¬tivno odražava na korenov sistem. Zatim se izvodi rigolovanje (oranje 60 – 90 cm dubine). Brazda mora biti uska 25 – 35 cm, da bi se lakše postigla odgovara¬juća dubina. Rigolovanje treba izvesti u letnjim mesecima. Nakon rigolovanja poravnaju se naori (slogovi) i ra¬zori i površina se tanjiranjem pripremi za sadnju. Posle toga sledi markiranje mesta za sadnju. Uz marker koji označava mesto sadnje iskopaće se jama dimenzija 50 x 50 x 50 cm. Na dno jame treba staviti odgovarajuću količinu NPK mineralnog đubriva formulacije za voćarstvo (5-20-30, 7-14-21 i sl.). Kad je sadnica posađena, oko nje se u obliku prstena ot¬vori kanal u koji se stavlja zrelo stajsko đubrivo. Sadnice pre sadnje obvezno treba pregledati i za sadnju upotrebiti samo one koje su dobro razvijene i zdrave.
Vreme i tehnika sadnje breskve
Sadnja se obavlja u rano proleće ili u jesen. Iskopaju se rupe široke i duboke tek toliko da se sadnica može postaviti u nju. Koren se prekrije zemljom koja se dobro nagazi, doda se stajsko đubrivo (najbolje goveđe ili ovčje), zatim opet sloj zemlje i obilno se zalije. Sadnicu je potrebno privezati za kolac da bude stabilnija.
Đubrenje breskve
Najvažniji hranjivi elementi za ishranu breskve su azot, fosfor i kalijum. Tim hranivima zemljište mora biti dobro obezbeđeno, kako bi zasad dao visoku i stabilnu proizvodnju.
Azot je važan element i dodaje se u proleće u dva navrata, u vreme intenzivnog rasta letorasta i plodova. Kasno unošenje azota u zemljište nepovoljno bi se odrazilo na razvoj voćke zbog produžene vegetacije i nepotpunog dozrevanja letorasta koje bi tokom jače zime stradale od mraza.
Fosfor je element koji posebno utiče na diferencijaciju (formiranje) cvetnih pupoljaka, zametanje, dozrevanje i kvalitet plodova. Slabo je pokretan u zemljištu pa se mora unositi u zemljište dublje u zonu razvoja korenovog sustema, i to u jesen.
Kalijum je element koji posebno utiče na razvoj ploda i semena, na zrenje plodova, obojenost i čvrstoću mesa ploda. Takođe, sla¬bo je pokretan u zemljištu pa se dodaje na isti način i u isto vreme kao i fosfor.
Preporučene orjentacione količine đubriva koje se dodaju u zemljište:
Nakon sadnje u proleće 0,20 kg KAN-a po sadnici i to u dva na¬vrata;
- u proleće druge godine nakon sadnje 0,30 kg KAN-a po sadnici u dva navrata;
- u jesen druge godine nakon sadnje 0,60 kg po sadnici NPK đubriva voćarske formulacije (5:20:30, 7:14:21 i si.);
- u proleće treće godine 0,50 kg KAN-a po voćki, takođe u dva navrata;
- u jesen treće godine nakon sadnje 1 kg po voćki NPK đubriva voćarske formulacije.
Nakon toga svake godine se u jesen đubri sa 700 kg/ha NPK đubriva i u proleće 400 kg/ha KAN-a i to u dva navrata. Prva količina od 200 kg dodaje se pre početka vegetacije, a druga od 200 kg nakon cvetanja.