Badem
Badem predstavlja cenjeno, vrlo kalorično i hranjivo voće, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu. Plodovi sadrže kvalitetne masnoće, belančevine, ugljene hidrate, mineralne i aromatske materije kao i vitamine. Osim značajne upotrebe u domaćem kulinarstvu, značajna je njegova uloga i u prehrambenoj, farmaceutskoj, konditorskoj i kozmetičkoj industriji.
Sorte badema i njihove osobine:
BADEM TEKSAS – Plod je srednje krupan, mase oko 3.1g. Okruglast, tanke ljuske, ovalne jezgre, svetlo smedje boje, dobrog ukusa. Randman 51%. Duplih jezgri oko 23%. Drvo je srednje bujnosti, kasnog cvetanja, dobre i redovne rodnosti. Plodovi sazrevaju u sptembru. Zbog dobrog kvaliteta plodova i poznog cvetanja ova sorta zasluzuje paznju.
BADEM DOMAĆI MEKUŠAC – Plod je krupan, meke i srednje tanke ljuske, lepe i slatke jezgre, kvalitetan. Drvo je srednje bujnosti, poznog cvetanja, zri u septembru.
Priprema zemljišta za sadnju badema
Pre sadnje zemljište treba pripremiti dubokim oranjem kao i za sve druge intenzivne kulture. Ravnomerno se rasipa mineralno đubrivo i zemljište se ore na dubini od 40 cm. Za jesenju sadnju duboko oranje obavlja se tokom leta, a za proletnju sadnju duboka obrada može da se obavi od leta do zime, ako je povoljna vlažnost zemljišta.
Izbor podloga za badem
Za gajenje badema služe razne podloge: breskve, hibrid breskve i badema kao i šljive. Kod nas se najviše primenjuju sejanci gorkog badema, breskve i hibrid badem x breskva (GF 677). Za teža zemljišta preporučuje se podloga šljive, i to Marianna 2624 i si. Badem kao podloga dobro podnosi sušu, a otporan je i prema hlorozi (nedostatku gvožđa). Uz badem, na plodnim zemljištima, kao podloga, u obzir dolazi sejanac vinogradarske breskve jer je bujan i otporan na sušu. Na toj podlozi badem rano rodi, ali zato ima kraći vek trajanja. Ta podloga nije odgovarajuća za karbonatna zemljišta i zbog osetljivosti na viruse.
Izbor uzgojnog oblika badema
U intenzivnom gajenju badema primenjuje se više uzgojnih oblika, a preovlađuju pro¬storni i špalirni. Preporučuje se gajenje u obliku popravljene vaze s tri ili najviše četiri primarne skeletne grane koje međusobno zatvaraju ugao od 120° ili ređe 90°. Visina debla je oko 90 cm, a primarne skeletne grane međusobno su razmaknute na 10 – 15 cm i zatvaraju ugao od 45°. Pri sadnji, jednogodišnje sadnice se prekrate na 120 cm visine, a skelet se oblikuje iznad 85 – 90 cm. Svi bočni izdanci koji izbijaju ispod 85 cm odstra¬njuju se. Na tim primar¬nim skeletnim granama razviće se sekundarne skeletne grane, koje će razvoditi. Razmak na koji će se razvoditi grane prve, druge i treće serije zavisi o bujnosti sorte u kombinaciji s podlogom. Na isti način razvode se tercijarne skelet¬ne grane (skeletne grane trećeg reda).
Vreme i tehnika sadnje badema
Sadnja se obavlja isključivo zdravim i prvoklasnim sadnicama. U Italiji i Francuskoj bademi se sade, ako se obavlja navodnjavanje, na razmak 6 x 5 m, a bez navodnjavanja na 6 x 4 m. Prema iskustvima iz stra¬ne i domaće prakse, treba upotrebiti razmak 6 x 4 m, što znači da za 1 ha treba 416 sadnica badema.
Održavanje zasada badema
Održavanje zemljišta i đubrenje zasada badema vrlo su slični održavanju zemljišta i đubrenju zasada breskve i nektarine, pogotovo jer su im podloge iste ili slične.